La banque du film

  Eva Balas (Ras)

  Le jeu dans les films:

1963 - Zemljaci
1965 - Èovek nije tica
1967 - Ljubavni sluèaj ili tragedija sluzbenice PTT
1968 - Bi‘e skoro propast sveta (Il pleut dans mon village)
1970 - Zarki
1972 - Majstor i Margarita
1973 - Kuzis stari moj
1977 - Bestije
1979 - Trofej
1982 - Zalazak sunca
comme Tereza
1985 - Otac na sluzbenom putu
1986 - Lepota poroka
comme Zorzova zena
1988 - Put na jug
comme gospoda Mendel
1988 - Spijun na stiklama
comme èistaèica
1988 - Za sada bez dobrog naslova
1989 - Iskusavanje davola
1990 - Èudna no‘
1990 - Granica
1992 - Mi nismo andeli
comme baba sera
1992 - Velika frka
comme pokerasica
1993 - Gorila se kupa u podne
1993 - Vizantijsko plavo
comme Zorica
1994 - Dnevnik uvreda 1993.
1994 - Vukovar - jedna prièa
comme zena

La biographie:
Rodena je u Subotici 1. I 1941. Apsolvirala je glumu na Akademiji za pozoriste, film, radio I televiziju u Beogradu. Godinu dana èlanica je Srpskog narodnog pozorista u Novom Sadu, vise godina glumi u letnjem Teatru nacionalne drame u Kapetan-Misinom zdanju u Beogradu (koji je vodio njen suprug, slikar Radomir Stevi‘ - Ras). Poznata postaje po glavnoj ulozi u filmu LJUBAVNI SLUÈAJ ILI TRAGEDIJA SLUZBENICE PTT (1967) D. Makavejeva, s bizarnim antologijskim prizorom potpuno nage protagonistice s crnom maèkom umesto smokvinog lista. Vrlo impulsivna, naglaseno samouverena, nazivana I "'damom crnog talasa"', glumila je u filmovima njegovih najistaknutijih reditelja: ÈOVEK NIJE TICA (1965) D. Makavejeva, BI’E SKORO PROPAST SVETA (1968), gde ulogu sluvoneme seljanèice sama smatra svojom najboljom, MAJSTOR I MARGARITA (1972) I GRUPNI PORTRET S DAMOM (1977) A. Petrovi‘a, te ZARKI (1970) D. Kadijevi‘a. Od mladih reditelja najuspesnije je saradivala sa Z. Nikoli‘em (BESTIJE, 1977, LEPOTA POROKA, 1986, ISKUSAVANJE DAVOLA, 1989), K. Vièekom (TROFEJ,1979, I ZALAZAK SUNCA, 1982 / I koscenaristkinja / I E. Kusturicom (OTAC NA SLUZBENOM PUTU, 1985). Nekoliko je filmova snimila I u Madarskoj, a glumila je I na televiziji (na primer u popularnom BOLJEM ZIVOTU). Smatraju‘i se nedovoljno iskoris‘enom, ogledala se I u drugim oblastima: uèestvovala u slikarskom radu svog supruga, izradivala tapiserije, izlagala slike I minijature na pergamentu, te objavila nekoliko romana.
Le scénario